Srednja škola Gračac

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.

Odlučili smo se uključiti tako da napravimo korelaciju između Zadar čita, školske knjižnice i sata Hrvatskog jezika. Učenici 1. razreda ekonomskog smjera povezali su svoje znanje o diskurzivnim književnim oblicima i putopisu kao jednoj od diskurzivnih vrsta s temom ovogodišnje manifestacije te su se i sami okušali u pisanju putopisa. Profesorica Anela Jurin i knjižničarka Irena Stojanov organizirale su u srijedu, 25. ožujka, sat u knjižnici na kojemu su mladi putopisci predstavljali svoje putopise.

Učenica Slađana D. opisivala je putovanje u Zagreb: „…Na autocesti smo pa je sve oko nas jednako. Samo cesta ispred i iza nas. Okolo nas zaštitne ograde, a iza protežu se livade i šume…Hodamo po ulicama, grad je hladan, nebo sivo. Kiša će. Pored nas prolaze ljudi. Nepoznati ljudi. Svatko sa svojom pričom koju ne znamo. Tramvaji su pretrpani ljudima koji se vraćaju s posla, škole fakulteta. 17 je sati…“

Učenici su uspoređivali svoja očekivanja prije putovanja u neka područja s iskustvom osobnog upoznavanja tih mjesta. Učenik Josip T. zabilježio je svome putopisu: „…Kada smo došli na središnji gradski trg iznenadio sam se, cijeli Trg i kip bana Jelačića činio mi se puno veći nego što sam imao dojam prema različitim fotografijama i TV emisijama. Sve mi se činilo puno ljepše…“

Učenici su razgovarali gdje bi voljeli putovati i zašto ih privlače ta odredišta. Tako bi većina njih rado putovala Europom jer imaju prijatelje ili rodbinu koja živi u europskim gradovima pa ih njihove priče zainteresiraju za ta odredišta. Neki bi voljeli proputovati Sjevernu Ameriku, neki Tursku, Grčku, Kinu itd. Najviše ih se za putovanje u neke udaljene krajeve zainteresira zbog filmova ili televizijskih serija koje gledaju.

U završnici sata profesorica Anela Jurin sažeto je učenicima predstavila razvoj hrvatskog putopisa od njegovih začetnika Matije Mažuranića i Antuna Nemčića u 19.st do danas.